|
O
životinjskim vrstama na području NP Sjeverni Velebit ima relativno
malo podataka, što se posebice onosi na beskralježnjake.
U parku obitavaju četiri vrste velikih grabežljivaca
- mrki medvjed (Ursus arctos), ris (Lynx lynx),
vuk (Canis lupus) te divlja mačka (Felis sylvestris).
Na području parka živi i endemična velebitska gušterica (Lacerta
horvathi), petrofilna vrsta koja obitava na stijenama, liticama
i drugim kamenim podlogama. Areal joj je dosta malen - zabilježena
je još u istočnim Alpama i na sjevernom dijelu Dinarida. Visokoplaninska
je vrsta i pridolazi na područjima do gornjeg ruba šumske vegetacije
- nekih 1600 metara.

Prije trideset godina, na Velebit je ponovno naseljena divokoza
(Rupicapra rupicapra) i često je se može vidjeti po
planinskim vrhuncima. Od ostalih biljojeda, najazastupljenija
su srna (Capreolus capreolus), jelen (Cervus elaphus),
zec (Lepus europaeus) i dr.
|
|
|

Na području parka obitava i velik broj vrsta
ptica, čemu osobito pogoduju guste šume. Na Velebitu je registrirano
oko 180 vrsta ptica, od kojih njih stotinjak stalno gnijezdi na prostorima
velebitskog masiva. Simbol sjevernog Velebita je veliki tetrijeb (Tetrao
urogallus), naša najveća kokoška, kojega u ovim krajevima zovu
"pivac", pa su čak i neki vrhovi dobili ime po njemu (Pivčevac).
Jedna od najmnogovrsnijih životinjskih skupina
na Velebitu su danji leptiri (red Rhopalocera). Njih se može
vidjeti posvuda - po šumama, livadama, stijenama; do sada ih je registrirano
oko 115 vrsta, što zasigurno nije konačan broj.
Od ostalih životinjskih skupina potrebno
je spomenuti faunu spilja i jama (troglobionte), od kojih su mnoge endemične,
a najpoznatija je Meštrovljeva hrvatska škrgavica (Croatobranchus
mestrovii), vrsta pijavice, pronađena u Lukinoj jami.
Istraživanja velebitske faune su u tijeku,
i uskoro možemo očekivati puno ažurnije te sistematizirane podatke o
fauni i živom svijetu općenito.
|
|