Novosti

U sklopu istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost „DNA kao dokaz o distribuciji i vitalnosti ugrožene Balkanske divokoze; BalkCham” dana 10.listopada 2018. godine s početkom u 10.00 sati u prostorijama posjetiteljskog centra Nacionalnog Parka Sjeverni Velebit u Krasnu - Kući Velebita održat će se Znanstveno – stručna radionica Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom „Divokoza u Hrvatskoj: znanost u svrhu očuvanja vrste“

U predviđenom programu sudjelovat će znanstvenici sa Agronomskog, Šumarskog i Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prezentacije i radionice će se baviti sljedećim temama: status, zaštita i stanje populacije divokoza u Hrvatskoj; populacijska genetika divokoza; utjecaj barijera na populaciju divokoza (slučaj bodljikave žice na granici sa Slovenijom); rast i razvoj rogova; upotreba senzornih kamera u istraživanjima; i o zdravstvenom stanju. Organizatori radionice su, Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska zaklada za znanost, Udruga Divljina Velebita i naša Javna ustanova

Autori teksta: Petra Bregović i Tin Rožman

Znate li da je opisano pet podzemnih životinja iz jama Nacionalnog parka Sjeverni Velebit u zadnjih dvadeset godina? Ove životinje predstavljaju endeme Parka, jer nisu pronađene nigdje drugdje na svijetu. Najpoznatija je Meštrovljeva pijavica (Croatobranchus mestrovi) iz Lukine jame – Trojame, svojevrsni simbol podzemne faune Parka. Osim pijavice, iz iste jame je opisan i jedan puž pod imenom kupolasti špiljaš (Zospeum tholussum), kao i dvokrilac špiljska hajdi (Troglocladius hajdi). Svakako treba spomenuti i kornjaše, Casaleov filtrator (Croatodirus casalei) i  Šmidin filtrator (Velebitodromus smidai) koji su opisani iz Slovačke jame. Ove životinje opisane su na temelju primjeraka skupljenih u najdubljim jamama Parka i Hrvatske (Lukina jama - Trojama kao najdublja jama Hrvatske i Slovačka jama kao druga najdublja jama Hrvatske) prilikom zahtjevnih speleoloških ekspedicija. U ostalim speleološkim objektima, špiljska je fauna uzorkovana samo sporadično, najčešće od strane pojedinca (speleologa) prilikom speleoloških akcija. Preliminarni podaci skupljeni tijekom dosadašnjih istraživanja svrstavaju Sjeverni Velebit među podzemnom faunom najbogatija područja u Hrvatskoj. Više o podzemnoj fauni Parka možete saznati u sklopu centra za posjetitelje Kuća Velebita, u kojem možete dobiti i brošuru o istoj temi pod nazivom Zagonetna fauna dubokih jama Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.

Istraživanja na podzemnim životinjama Parka nastavila su se i ove godine, u sklopu projekta Biospeleološka istraživanja i inventarizacija faune u speleološkim objektima Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, koje izvodi Hrvatsko biospeleološko društvo uz potporu Nacionalnog Parka Sjeverni Velebit. Ovim projektom započeto je sustavno istraživanje faune na lokalitetima unutar Parka koji su dosad bili slabo biospeleološki istraženi ili nisu bili nikada biospeleološki istraživani. U pet dana u razdoblju od 29.08. do 02.09.2018. godine, istraživanja su izvršena u pet speleoloških objekata, smještenih u različitim dijelovima Parka. Tako se posjetila Jama pod Budinom kosicom kod Zavižanske kose, Jama u kuku na području Babrovače, jama Terca kod Golubića, Špilja u Štirovači nedaleko izvora Štirovače i Sniježnica u Medvjeđoj dolini u blizini Zavižana. U svim je speleološkim objektima uzorkovana i fotografirana špiljska fauna, mjereni su mikroklimatski parametri, fotografirano je i samo istraživanje, ulazi u objekte, staništa i korigirane geografske koordinate ulaza. Sada slijedi obrada faunističkog materijala gdje će se laboratorijskim radom utvrditi o kojim se vrstama radi. Kako se dosad podzemna fauna Parka pokazala iznimno vrijednom i raznolikom, vjerujemo da će i ova biospeleološka istraživanja donijeti nove važne spoznaje, čime će se upotpuniti popis endema i novih vrsta za Park i za znanost

Autor teksta: Domagoj Čajko, SO PDS Velebit

Rožanski kukovi u NP Sjeverni Velebit su jedno od najteže pristupačnih i najmanje istraženih planinskih područja Hrvatske koji kriju brojne krške posebnosti koje su značajne i na svjetskoj razini. Ovogodišnja speleološka ekspedicija „Rožanski kukovi 2018“ koja je održana od 28.7. do 12.8.2018. bila je fokusirana na temeljne fenomene Parka, a to su duboke jame. U 1320 m dubokoj Slovačkoj jami manja skupina speleologa pod vodstvom Luke Havličeka spustila se na dno jame s ciljem istraživanja dijelova jame koji se nalaze iza "Limbo kanala", na dubini od 1240 m i pregleda razine i bistrine vode u sifonu na 1320 metara. Ustanovljeno je da je stanje vode u sifonu zadovoljavajuće za buduća speleoronilačka istraživanja. Uzak, blatan i nestabilan nastavak "Limbo kanala" pokazao se vrlo zahtjevnim, pa su speleolozi uspjeli proći svega 10-ak novih metara iza kojih se i dalje osjeća strujanje zraka. U okviru ekspedicije speleolozi su istraživali u 30 speleoloških objekata od kojih je 5 pronađeno ove godine.

U istraživanjima je u organizaciji Speleološkog odsjeka PDS Velebit i Speleološkog društva Velebit uz potporu NP Sjeverni Velebit sudjelovao međunarodni tim od 45 speleologa pod vodstvom Domagoja Čajka.

Autori teksta:Ivana Kušan, Neven Matočec

Nacionalni park Sjeverni Velebit, od svog osnutka 1999.  pa do danas, veliku pažnju posvećuje znanstvenim istraživanjima i s pravom se može podičiti da je prostor stjecanja novih spoznaja. Istraživanja gljiva, često zanemarene velike skupine živih organizama, nimalo u tome ne zaostaju za ostalim velikim skupinama. Prvi podaci o gljivama s prostora današnjeg Nacionalnog parka datiraju još s početka 20. stoljeća kada su strani istraživači uglavnom proučavali lišaje (lihenizirane gljive). Prva sustavna istraživanja bioraznolikosti neliheniziranih gljiva iz odjeljaka Basidiomycota (bazidiomiceti) i Ascomycota (askomiceti) na području Parka započela su 2003. godine, a traju još i danas. Upravo je u ovom novijem razdoblju zabilježena većina raznolikosti neliheniziranih gljiva na području Parka. Broj poznatih vrsta gljiva u Parku danas iznosi oko 800 (uključujući lišaje), a u posljednje vrijeme s područja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit opisane su i tri nove vrste gljiva za znanost – vrste koje do tada nisu bile poznate znanstvenoj zajednici!

Poštovani posjetitelji,

radno vrijeme Kuće Velebita od 11.08. do 15.08. 2018.g. je od 08:00 do 19:00 sati.

Kao i na drugim ruralnim prostorima Hrvatske, i u NP Sjeverni Velebit travnjaci su među najugroženijim staništima zbog prirodnog procesa sukcesije, tj. zaraštavanja travnjaka drvenastim vrstama. Time ne samo da se gube brojne biljne vrste već nestaju staništa brojnih beskralješnjaka (leptiri, pauci i dr.), te važna hranilišta rijetkih ptica grabljivica poput surog orla (Aquila chrysaetos) ili bjelonokte vjetruše (Falco naumanii). U sklopu pilot projekta „Uvođenje ispaše na travnjak Lubenovac“ počela je ispaša ovaca na tom travnjaku u suradnji s OPG Škofić iz Starčević poda. Trenutno je tamo stado od 60 ovaca.

U natječajnom postupku za radno mjesto stručni/a referent/ica - infotmator/ica III. vrste – 1 izvršitelj/ica na određeno vrijeme objavljen u Narodnim novinama br. 54/18 od dana 13.06. 2018. godine te posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i web-stranice Ustanove, odabrani kandidat je:

Josip Devčić

Fotografije s 16. Uspona na Zavižan 2018. možete pogledati u fotogaleriji i na you tube kanalu

NATJEČAJ ZA RADNO MJESTO STRUČNI/A REFERENT/ICA INFORMATOR/ICA III. VRSTE – 1 izvršitelj/ica na određeno vrijeme 

-    odabrani kandidati koji udovoljavaju uvjetima Natječaja pozivaju se na razgovor i testiranje:

Josip Devčić

Anamarija Samaržija

Maja Brajković

Mia Crnčić

Razgovor i testiranje će se održati u petak, 29. lipnja 2018. godine, s početkom u 10.00 sati,  u zgradi Ustanove u Krasnu.

Testiranje će se sastojati od provjere znanja stranog jezika, provjere rada na računalu i razgovora s članovima povjerenstva.

Molimo kandidate da nam do četvrtka, 28. lipnja 2018. godine, do 12.00 sati, potvrde svoj dolazak (telefonom ili e-mailom).

Uspješno je završen 16. Uspon na Zavižan 2018.

Prva tri mjesta START SENJ osvojili su:

MUŠKARCI DO 45 GOD.                             ŽENE                                              MUŠKARCI OD 45 GOD.

1. PRIMOŽ KORAŽIJA 2:05:13       1. LAURA ŠIMENC    2:08:44       1. KREŠIMIR FRANIĆ 2:02:50
2. DANIJEL MALIĆ      2:07:37       2. MAJA ENA LJUBA 2:37:54        2. GVIDO ŠPANRING  2:16:06
3. MIHA KRAMAR        2:07:52       3. TEA MAVRIĆ        3:12:20        3. IZIDOR RUPNIK     2:17:37

Prva tri mjesta START OLTARI osvojili su:

 MUŠKARCI DO 45 GOD.                                       ŽENE                                           MUŠKARCI OD 45 GOD

1. KLEMEN ŠPANRING           0:47:19     1. MORANA DURBEŠIĆ 1:14:32     1. DARIJE DAMIR KOS     0:56:29
2. ALEKSANDAR MATARUGA 0:47:55     2. TINA MALNAR           1:16:29     2. TOMISLAV GOJKOVIĆ  0:56:58
3. DAVOR PIKULIĆ                0:50:56      3. DORA JACIN           1:32:36      3. GORAN ŠPOLJARIĆ     1:06:20