Tekst

Velebitski botanički vrt

U neposrednoj blizini Zavižana, petnaestak minuta hoda od planinarskog doma, nalazi se Velebitski botanički vrt osnovan 1967. godine, na inicijativu dr. Frana Kušana, profesora na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Ideja koja je vodila osnivače botaničkog vrta aktualna je i danas – željeli su bogatstvo flore Velebita učiniti dostupnim ne samo znanstvenicima, istraživačima i zaljubljenicima u Velebit već i svim posjetiteljima koji dođu na sjeverni Velebit. Nedugo nakon osnivanja Vrta okolno je područje proglašeno Posebnim botaničkim rezervatom Zavižan – Balinovac – Velika kosa.

Vrt se nalazi na nadmorskoj visini od 1480 metara, a u njegovu središnjem dijelu nalazi se Balinovačka ponikva oko koje vodi kružna kamenita staza duga 600 metara. S nje se možete uspeti planinarskim stazama na okolne vrhove - Veliku kosu (1622 m n.v.), Balinovac (1602 m n.v.) i Veliki Zavižan (1676 m n.v.). Sa staze se odvajaju i kamenite stube kojima se možete spustiti na dno Balinovačke ponikve, na 1430 m n.v.

Danas u Vrtu raste oko 300 biljnih vrsta od kojih su neke samonikle, dok su druge donesene s ostalih dijelova Velebita. Među njima su i neke rjeđe velebitske vrste – velebitska degenija (Degenia velebitica), hrvatska sibireja (Sibirea altaiensis ssp. croatica), krški runolist (Leontopodinum alpinum ssp. krasense), velebitski klinčić (Dianthus velebiticus), Kitajbelov jaglac (Primula kitabeliana), Kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii), hrvatska gušarka (Cardaminopsis croatica). Posebno je zanimljiva velika kamenjara na kojoj rastu brojne atraktivne vrste. Za obilazak Vrta potrebno je oko sat vremena laganog hoda, a najbolji su dio godine za posjet Vrtu lipanj i srpanj kad je većina vegetacije u cvatu.

U Vrtu se nalazi i botanička stanica, odmorište i klupe za posjetitelje. Biljne vrste označene su pločicama, a poučne table naglašavaju osnovne prirodne vrijednosti Vrta.

Do proglašenja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit 1999. godine brigu o Vrtu vodili su djelatnici Šumarije Krasno, a stručni rad u Vrtu vodila je Komisija za predlaganje stručnih mjera i vršenje stručnog nadzora sastavljena od istaknutih znanstvenika i stručnjaka.

Vrt u brojkama

  • Godina osnivanja Vrta: 1967.
  • Godina proglašenja Vrta zaštićenim spomenikom prirode: 1969.
  • Godina osnivanja rezervata: 1971.
  • Površina Vrta: 50 ha
  • Površina rezervata: 68 ha
  • Nadmorska visina Vrta: 1480 m
  • Broj biljnih vrsta u Vrtu: oko 500

Zanimljivost

Simbol je Velebitskog botaničkog vrta endem velebitska degenija u plodu čije je likovno rješenje izradio poznati akademski slikar Eduard Kovačević. Na Velebitu degenija prirodno raste samo na njegovu srednjem dijelu, a u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit isključivo na području Velebitskog botaničkog vrta i rezervata kamo ju je unio čovjek.

 
Tekst