Tekst

Gacka dolina

Gacka dolina veliko je krško polje omeđeno Velebitom prema moru, a prema unutrašnjosti Kapelom. Poljem dominira rijeka Gacka, koja izvire na jednom kraju polja i ponire na suprotnom. Po duljini Gacka je treća ponornica na svijetu. Njezin je izvorni tok dugačak 32 km, no nakon izgradnje HE Senj 1960-ih skraćen je na 11 km, budući da se na području grada Otočca veći dio vode za potrebe hidroelektrane odvodi tunelima u umjetno Gusić jezero. Zbog blagog pada nadmorske visine tok joj je miran i zavojit. Voda Gacke izuzetno je čista i bogata kisikom.

Najveći grad u Gackoj jest Otočac, prvotno izgrađen na mjestu račvanja Gacke, gdje su njezini rukavci činili "otok" sa svih strana opkoljen vodom. Danas Otočac ima oko 4000 stanovnika.

Izvorišno područje Gacke sastoji se od mnogih manjih izvora, no tri su najjača: Tonković vrilo, Klanac i Majerovo vrilo. Izvori imaju oblik jezeraca i vrlo su slikoviti. Tu se nalazi brojne stare mlinice – "malenice", od kojih su neke obnovljene i uređene u tradicionalnom stilu. Osim mlinica, tu su i pile na vodu, stupe za stupanje i koševi za pranje sukna. Gačani su se rijekom kretali "plavima", plovilima izdubljenima iz jelovih trupaca, koji su svojstveni za Gacku. U rijeci raste brojno vodeno bilje, toliko bujno da ga Gačani kose i njome hrane stoku. Do 1937. u Gackoj su živjele samo četiri vrste ribe: potočna pastrva, jegulja, piškur i štuka, koja je možda unesena u vrijeme Frankopana. Nekad je u rijeci živio i potočni rak, no nestao je 1931. zbog račje kuge. Kasnije su u Gacku unesene brojne druge vrste riba, a neke su došle i kanalom kojim je za potrebe HE Senj Gacka spojena s Likom, tako da danas u Gackoj žive još i kalifornijska pastrva, lipljen, šaran, linjak, bodorka, klen i sunčanica. Unošenjem ovih vrsta poremećena je biološka ravnoteža rijeke i smanjena čistoća vode. Potočne pastrve u Gackoj osobito brzo rastu (oko pet puta brže nego u drugim krškim rijekama) i poznate su među ribičima diljem svijeta.

Gacka je nekada ponirala u tri ponorne zone: Ponori kod Švice, Gusić polje i Hrvatsko Polje. Na području Otočca tok Gacke nekada se račvao u dva rukavca, od kojih je onaj južni u Švici tvorio dva jezera međusobno povezana slapom visokim 50 m. To su područje zvali i "Malim Plitvicama", a tu je također bio velik broj mlinica, pila pokretanih vodom kojima su se pilili trupci dopremljeni rijekom, stupa i koševa, pa čak i mala hidroelektrana, izgrađena 1936. za potrebe grada Otočca i okolice.

Ponorno područje rijeke Gacke danas je ugroženo malim prolazom vode i rušenjem sedrenih barijera uz rijeku zbog nedostatka vode, te je na Hrvatskom speleološkom poslužitelju uvršteno među 10 najugroženijih krških područja u Hrvatskoj. Kao i u drugim krškim poljima, ovdje rastu mnoge rijetke i zaštićene biljke, kao što su kukuljičasti kaćun, crni šaš i veliki žabnjak, koji se nalaze na crvenoj listi ugroženih biljaka Hrvatske. Ta ista polja vrlo su vrijedno stanište mnogim pticama, pa je Gacko polje, zajedno s drugim krškim poljima, predloženo za zaštitu u europskoj ekološkoj mreži NATURA 2000, kao područje važno za ptice. Uz to, u Gackom polju i okolici nalazi se još dvanaest područja važnih za vrste i staništa predloženih za Naturu. Među njima su i samo Gacko polje, rijeka Gacka, cret u Čovićima, Majerovo vrilo, špilja Pećina i još nekoliko drugih špilja.

Vrela rijeke Gacke proglašena su spomenikom prirode, a Gacko i Dabarsko polje značajnim krajobrazom.

U Otočcu je 2006. osnovan Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda. Bavi se uzgojem pastrve i riječnih rakova za ispuštanje u Gacku i komercijalnu upotrebu, znanstvenim istraživanjem Gacke i njezinih stanovnika, osobito pastrve, te razvijanjem robnih maraka i turizma.

Povijest

Najstariji dokazi o boravku ljudi u Gackom polju pronađeni su u špilji Pećini, a potječu iz mezolitika (srednjeg kamenog doba). Iz ranog razdoblja Ilira potječu nalazi u špilji Bezdanjači kod Vrhovina, gdje se nalazi jedna od najvećih pećinskih nekropola u Europi. Iz kasnog brončanog doba ostala su nalazišta nekolicine naselja ilirskog plemena Japodi. O kasnijoj rimskoj okupaciji svjedoče ostaci središnjeg naselja Arupium i nekoliko svetišta boga sunca Mitre, kojega su Rimljani preuzeli od Perzijanaca i čiji su kult širili rimski vojnici. U srednjem je vijeku Gacka imala važnu ulogu u prvoj hrvatskoj državi, a grad Otočac spominje se i na Bašćanskoj ploči. Knezovi Frankopani za svoje su vladavine podigli više utvrda, a središnja područja bila su Otočac i Brinje. Za vrijeme najezde Turaka Gacka se našla na samoj granici, te su podizane utvrde i kule za obranu, poput Kalin grada, a mnoga su naselja napuštena. Nakon odlaska Turaka, Gacka je ponovno naseljena. Za vrijeme Domovinskog rata, Gacka je pretrpjela velika razaranja i žrtve, a ostavština su rata i minirana područja.

Tradicionalni život Gačana bio je usko vezan uz rijeku, skroman i radišan. Kuće su bile malene, sazidane od kamena i prekrivene drvenom šimlom, narodna je nošnja jednostavna, tamnih boja i diskretnog uzorka. Glavni materijal za odjeću bilo je vuneno tkanje od vune ličke pramenke. Dio nošnje je i prepoznatljiva muška crvena kapa, za koju se smatra da je nastala po uzoru na metalno pokrivalo za glavu japodskih žena. Od vune se pravio i biljac – čupavi vuneni prekrivač. Hrana Gačana bila je jednostavna i teška: sušena svinjetina s kiselim zeljem, police i slanina, kobasice, pečenka, sarma, palenta i kìselina, sir škripavac, janjetina s ražnja, pršut, pastrva iz Gacke i rakija šljivovica.

Što možete raditi na području Gacke doline?

Vrila Gacke: prošetati se oko jezeraca na izvorištima, posjetiti Info centar na Majerovu vrilu i tamo vidjeti proces proizvodnje brašna te kupiti svježe samljeveno domaće brašno, kušati svježe ulovljenu gacku pastrvu

Rijeka Gacka: šetati ili voziti bicikl (isključivo putem ili cestom zbog opasnosti od mina!), fotografirati prirodu i vodene ptice, loviti ribu (dozvola za ribolov može se kupiti u Ličkom Lešću, Sincu, Čovićima, Prozoru, Otočcu i Švici)

Otočac: posjetiti Muzej Gacke u kojemu možete istražiti arheološku japodsku, povijesnu i etnografsku zbirku, posjetiti crkvu Presvetog Trojstva iz 17. stoljeća, obići ostatke stare utvrde na brdu Fortica, koji su u fazi arheološkog otkapanja

Ličko Lešće: posjetiti Centar za autohtone ribe i rakove krških voda gdje možete dobiti informacije i stručno vođenje, proći uređenom stazom od Centra do arheološkog lokaliteta Pećina, izvora Gackine pritoke Kostelke i vidikovca

Upozorenje: Dio ove regije još uvijek je miniran!

Područje rijeke Gacke minirano je na pravcu Sinac – Otočac, u dijelu područja sjeveroistočnog predgrađa grada Otočca i širem području Drenova Klanca (nekadašnji desni rukavac Gacke). Na žalost, sva minirana područja nisu označena, pa vam savjetujemo da se ne krećete izvan ceste i često korištenih putova izvan gore navedenih područja. Karta miniranih područja nalazi se na internetskim stranicama Hrvatskog centra za razminiranje.

Više informacija o Gackoj i okolici potražite na web-stranicama:

Tekst